Morfološke karakteristike bočnih grana arteriae basilaris čoveka

Uvod/Cilj. Bočne grane arteriae basilaris u najvišem procentu vaskularizuju pons i cerebellum. Cilj rada bio je određivanje morfoloških karakteristika bočnih grana i bočnih ogranaka pojedinačnih bočnih grana arteriae basilaris čoveka. Metode. Ispitavanje je obavljeno na 25 anatomskih preparata moždanih stabala odraslih osoba, oba pola, prethodno imerziono fiksiranih u 10% formalinu. Mikrodisekcija i precizno merenje kalibra i dužine arteriae basilaris i njenih bočnih grana i ogranaka rađeno je pod stereolupom MBS-9, uz pomoć okularnog mikrometra. Rezultati. Broj bočnih grana iznosio je 9 na obe strane, a broj bočnih ogranaka pojedinih bočnih grana arteriae basilaris kretao se od 0 do 4. Prosečan prečnik bočnih ogranaka na levoj i desnoj strani iznosio je 0,15 mm. Prosečna dužina bočnih ogranaka na levoj strani bila je 4,31 mm, a na desnoj 4,06 mm. Bočni ogranci na levoj strani bazilarne arterije najčešće su ponirali u predelu pons i fossa postpontina (po 29,82% slučajeva), a najređe u područje pedunculus cerebellaris medius (1,74% slučajeva). Na desnoj strani, bočni ogranci najčešće su ponirali u pons (35,29% slučajeva), a najređe u područje pedunculus cerebellaris inferior et medius (po 1,96% slučajeva). Zaključak. Od glavnog stabla arteriae basilaris obostrano se odvaja jednak broj bočnih grana. Bočne grane arteriae basilaris u najvećem broju slučajeva davale su po dva bočna ogranka. Najčešće mesto poniranja bočnih ogranaka pojedinačnih bočnih grana arteriae basilaris obostrano je pons, a najređe obostrano, kraci malog mozga.