Tamara Stojmenović, Djordje Ćurčić, Milica Vukašinović-Vesić, Marija Andjelković, Nenad Dikić, Marija Kostić-Vučićević, Ivana Baralić, Vladimir Jakovljević, Vladimir Živković

Promene u maksimalnoj potrošnji kiseonika tokom rasta i razvoja devojčica koje igraju košarku i devojčica koje se ne bave sportom: longitudinalna studija


Uvod/cilj. Poznato je da je redovna fizička aktivnost važna za normalan rast i razvoj dece. Maksimalna potrošnja kiseonika (VO2max), kao mera funkcionalnog stanja organizma, u velikoj meri zavisi od nivoa fizičke aktivnosti, ali nije jasno u kojoj meri ova vrednost može biti unapređena tokom detinjstva. Cilj rada bilo je praćenje dinamike promene aerobne sposobnosti i antropometrijskih karakteristika devojčica koje treniraju košarku i onih koje se ne bave sportom u periodu od tri godine. Metode. U studiji je učestvovalo 48 devojčica podeljenih u dve grupe: grupa od 25 devojčica (uzrasta 13,84 ± 0,94) koje su trenirale košarku i grupa od 23 devojčice (uzrast 13,83 ± 0,98) koje se nisu bavile sportom. U cilju praćenja somatskog rasta tokom studije vršena su antropometrijska merenja i procena telesne kompozicije. Vrednosti VO2max dobijene su izvođenjem maksimalnog ergospirometrijskog testa opterećenja pokretnoj traci. Svi parametri mereni su na svakih 6 meseci tokom perioda od 3 godine. Rezultati. ANOVA analiza pokazala je značajan efekat interakcije između vremena studije i grupa u pogledu VO2max (p < 0.001), indeksa telesne mase (BMI) (p < 0.001) i procenta telesne masti (FAT%) (p < 0.01). Takođe, uočen je i očigledan porast VO2max u obe grupe tokom studije kao rezultat rasta i razvoja (p < 0.001). Zaključak. Glavni zaključak studije je porast u VO2max kao posledica rasta i razvoja. Takođe, redovna fizička aktivnost omogućila je održavanje normalne telesne kompozicije u pogledu BMI i FAT%, što sve zajedno može da implicira da organizovana fizička aktivnost ima pozitivan uticaj na praćene parametre.


Преузмите пдф