Branislava Vuković, Zoran Lazić, Živorad Nikolić, Jovo Kolar, Stevan Avramov, Desanka Cenić-Milošević

Salivarna alfa amilaza i evocirani potencijali zubne pulpe kod bolesnika sa paroksizmalnom trigeminalnom neuralgijom


Uvod/Cilj. Paroksizmalna trigeminalna neuralgija (PTN) se karakteriše iznenadnim i intenzivnim bolom koji nepovoljno utiče na stanje obolelog i može prouzrokovati psihičku uznemirenost. Nivo salivarne alfa amilaze (sAA) predstavlja objektivnu procenu fizičkog, fiziološkog i psihološkog stresa. Evocirani potencijali (EP) odražavaju sprovodnu funkciju neurona, zbog čega se mogu primeniti za procenu neuro-transmisije duž puta trigeminalnog nerva. Cilj rada bio je da se kod bolesnika sa PTN registrovanjem EP zubne pulpe ispitaju promene u prenošenju bolnih impulsa u odnosu na nivo sAA. Metode. Studijom je obuhvaćeno 10 bolesnika sa PTN i 12 zdravih ispitanika. Aktivnost sAA određivana je upotrebom aparata „Nipro Salivary Amylase Monitor”. U cilju dobijanja odgovora EP, zubna pulpa je stimulisana električnom strujom preko intaktne gleđi. Za stimulaciju i registraciju korišćen je apparat „Xltek Protektor 32 sistem”, softver „EPWorks”, verzija 5.0. Rezultati. Rezultati dobijeni od bolesnika sa PTN pokazuju veći broj talasa i značajno kraće latence na neuralgičnoj strani u poređenju sa zdravom stranom i sa kontrolnom grupom ispitanika (p < 0,05). Na neuralgičnoj strani su sve latence bile značajno kraće, a amplitude N2-P2 i N3-P3 značajno niže kod bolesnika sa povišenim nivoom sAA u odnosu na one koji su imali normalan nivo sAA (p < 0,05). Kasne latence (N2 i P2) na zdravoj strani kod bolesnika sa povišenim nivoom sAA bile su značajno kraće u poređenju sa bolesnicima čiji je nivo sAA bio normalan (p < 0,05). Zaključak. Naše istraživanje je pokazalo da psihički stres udružen sa PTN dodatno povećava hiperekscitabilnost i brzinu sprovođenja neurona. Osim toga, anticipirani stres povećava brzinu sprovođenja na talamokortikalnom nivou čak i na nepogođenoj strani kod pacijenata sa PTN. Međutim, kod zdravih ispitanika, stres sam po sebi nema uticaja na brzinu prenosa bolnih impulsa.


Преузмите пдф